Od stola do isporuke: Kako kineske promjene prehrambenih navika utječu na dostavu?

Prehrambene navike kineskih potrošača se tiho mijenjaju, a potrošnja svinjetine postupno zamjenjuje konzumacija govedine i piletine, što utječe ne samo na domaću prehrambenu industriju, već i izaziva efekte talasanja širom svijeta, posebno na tržištu suhih rasutih tereta. Ovaj trend u određenoj mjeri preoblikuje međunarodnu trgovinu i pomorstvo.

Od svinjetine do govedine i jagnjetine

Glavna potrošnja mesa u Kini je svinjetina. Kina troši polovinu svjetske svinjetine i čini 60% ukupne potražnje za mesom. Međutim, sa porastom bogatih ljudi, govedina i perad se postepeno favorizuju zbog svojih zdravstvenih i kvalitetnih prednosti. Od 2000. godine potrošnja govedine i teletine u Kini porasla je za gotovo 130 posto, piletine za više od 55 posto, a svinjetine za relativno malu količinu. Potrošnja goveđeg mesa posebno je značajno porasla 2024. godine, pri čemu je uvoz dostigao milion tona u prva četiri mjeseca ove godine, što je povećanje od 22% u odnosu na prethodnu godinu, odražavajući rastuću potražnju srednje klase za kvalitetnim mesom.

Osim toga, kineski uvoz goveđeg mesa dostigao je milion tona u prva četiri mjeseca 2024., što je povećanje od 22% u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Opće uprave carina. U 2023. uvoz govedine dostigao je 2,74 miliona tona, što je povećanje od 1,8% u odnosu na prethodnu godinu i novi maksimum.

 

Još jedan fenomen, zbog promjene strukture potrošnje mesa Kineza, smanjena je potražnja za svinjetinom, što je uticalo na kineski uvoz soje (stočne hrane). Kina uvozi soju uglavnom za jestivo ulje i stočnu hranu, posebno za svinje.

 

Veća primanja, zdravija ishrana

Grčki brodski broker Ursa je u nedavnom izvještaju primijetio da Kina, druga najmnogoljudnija zemlja na svijetu, polako mijenja svoju ishranu s jedne vrste mesa na drugu. Tržište mesa može biti važan pokazatelj ekonomskih kretanja, odražavajući promjene u preferencijama potrošača, raspoloživom dohotku i dinamici lanca snabdijevanja.

Analitičari kompanije Ursa primjećuju da kako prihodi rastu, bogatiji ljudi imaju tendenciju da prelaze s jeftinih proteina, poput svinjetine, na meso veće vrijednosti, kao što su govedina i živina. Uprkos usporavanju kineske ekonomije, imućno stanovništvo i dalje raste, a potražnja za vrhunskim mesom raste. Prema izvještaju New World Wealth i Henley & Partners, broj milijardera u Kini porastao je za 108% u protekloj deceniji i očekuje se da će porasti za još 150% do 2040. godine.

Prilagodba politike

Kineska proizvodnja svinjskog mesa pala je za 0,8 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije, što je treći kvartalni pad zaredom, prema proračunima Reutersa zasnovanim na podacima kineskog Nacionalnog biroa za statistiku.

U prvih devet mjeseci ove godine proizvodnja svinjskog mesa pala je za 1,4 posto na 42,4 miliona tona, dok je klaonica smanjena za 3,2 posto na 520,3 miliona grla. Uz to, svinjar je na kraju septembra bio za 3,5% manji nego u istom periodu prošle godine. Međutim, pad zaliha nije iznenađujući, jer je vladina mjera za rješavanje prevelike ponude svinja dovela do pada cijena svinjskog mesa. Ova mjera podrazumijeva smanjenje broja zaklanih svinja, ali povećanje težine pojedinačnih svinja.

Politički faktor

Međutim, uvoz govedine nije prošao glatko. Sjedinjene Američke Države su glavni dobavljač govedine za Kinu, a izbor Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama podići će carinske barijere, što će uticati na uvoz i izvoz žitarica između Kine i Sjedinjenih Država. Kao odgovor na moguću nestabilnost američke ponude koju je doveo Trampov izbor, Kina je usvojila strategiju diverzifikacije uvoza soje nalik na govedinu, uvozeći soju iz Brazila, Kanade, Rusije, Argentine, Benina, Ukrajine, Urugvaja, Etiopije, Tanzanije i drugih. zemljama.

Efekat leptira: utiče na tržište suvog rasutog transporta

① Zalihe

Kao što je gore spomenuto, Kina je usvojila raznoliku strategiju za uvoz soje. Prema podacima iz izvještaja Ursa, očekuje se da će ukupna količina rasutog morskog tereta soje koji stiže u Kinu iz različitih izvora u prvih devet mjeseci ove godine dostići 80,76 miliona tona, što je povećanje od skoro 4,5% u odnosu na obim istovara od januara do septembra. 2023. (77,42 miliona tona). To je za oko 18,5% više od prosjeka za isti period u proteklih pet godina (68,23 miliona tona). Kina je u avgustu uvezla rekordnih 12,14 miliona tona soje, ali je to viđeno kao Trampova mjera zaliha iz predostrožnosti.

② Podešavanje lanca opskrbe rute

Kineska strategija diversifikacije uvoza kako bi se smanjila njena zavisnost od jedinstvenog tržišta stvara novu potražnju i pokreće rast rute. Na primjer, kineski uvoz soje iz Brazila se povećavao iz godine u godinu, podstičući potražnju za rutama od Južne Amerike do Kine; Potražnja za kapacitetima je posebno velika tokom sezone žetve, a brazilski lučki objekti se unapređuju kako bi se zadovoljila izvozna potražnja. Istovremeno, Rusija je postepeno postala alternativni dobavljač soje za Kinu, a pomorski i kopneni transportni putevi između Kine i Rusije su diverzificirani, posebno pomorski put od luke Dalekog istoka do sjeveroistočne Kine pokazuje trend rasta.

Ukratko, trgovinska previranja između Kine i Sjedinjenih Država nastavit će oblikovati globalna brodarska i poljoprivredna tržišta kako se kineska prehrana mijenja i lanci opskrbe globaliziraju. Kako bi odgovorile na ove izazove, brodarske kompanije moraju obratiti veliku pažnju na ove podatke kako bi mogle donijeti ispravne odluke kada se situacija promijeni.